• Prelazak na ljetno računanje vremena počinje noćas u 2 sata i trajat će sve do oktobra. Ma šta mi o tome mislili…

Kako piše Fena, sve evropske zemlje, osim Islanda, večeras će preći na ljetno računanje vremena oko čijih prednosti i nedostataka ne prestaju kontroverze, tako da su taj model računanja vremena u zadnje vrijeme napustile Turska i Rusija.

Osim Evrope, sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi. To će im donijeti više dnevnog svjetla i moguće uštede električne energije ali i poremećaje spavanja, koje mogu pratiti i neke druge zdravstvene tegobe, navodi Hina.

A kako je to počelo?

Benjamin-Franklin

Franklin, foto: Joseph-Siffrein Duplessis

Prva zamisao o tome počinje s čuvenim Benjaminom Franklinom za vrijeme njegovog 9-godišnjeg ambasadorovanja u Parisu u Francuskoj. Napisao je 1784. esej ”An Economical Project for Diminishing the Cost of Light” za novine Pariški žurnal i rekao kako bi ljudi mogli uštedjeti na svijećama da ustaju ranije i ranije idu spavati. Vjerovatno nije ni sanjao da će sve to polušaljivo piskaranje jednog dana zaživjeti, ali uz električnu energiju.

William_Willett

Willett, foto: Getty Images

Nakon više od 100 godina je George Vernon Hudson sa Novog Zelanda, 1927. predstavio šemu uštede dnevnog svjetla, zasnovanu na ideji Williama Willetta iz 1907. Willet je čitav svoj život proveo ubjeđujući vladu da se sat pomakne za 80 minuta i tako što bi se svake nedjelje u aprilu micala za 20 minuta, a onda natrag za 20 minuta svake nedjelje u septembru.  Zamislite samo kako bi bilo veselo da je to usvojeno: 4 nedjelje pomicanja tokom aprila i 4 tokom septembra:) Dosta nam je i dva puta godišnje!

Willett je umro neposredno prije no što je Njemačka i usvojila pomicanje vremena 1916. godine, a onda 1917. UK, Amerika 1918, s tim što Amerikanci pomijeraju kazaljke već 13. marta i što imaju različite vremenske zone unutar same države.

Pogledajte i ovo:  Amerika: prvi dan kad je vladao Trump

Je li uvijek bilo pomijeranje za 1 sat?

Naravno da nije. Osim onog prijedloga od 80 minuta, bilo je pomijeranje od pola sata na Novom Zelandu tokom prve polovine 20 stoljeća, dva sata tokom ratnih 1940-tih i po 30 ili 40 minuta u Australiji.

Motiv za prelazak na ljetno računanje vremena bile su u prvom redu energetske uštede u Prvom svjetskom ratu, zbog kojih Austro-Ugarska i njezini saveznici počinju eksperimentirati s tom praksom. Cilj je bila ušteda ugljena, tadašnjeg glavnog energenta. Već sljedeće godine, 1917., pridružuje im se i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. oktobra, šire je razmjere dobilo za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Prakse su nakon rata bile različite i neujednačene, a prekretnica je bila velika energetska kriza 70-ih godina, kada se svijet počeo vraćati “pomicanju vremena” koje se od tada ustalilo u većem dijelu Sjeverne Amerike i Evropi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta. Bivša Jugoslavija ljetno je vrijeme prvi put uvela 1983. godine, podsjeća Hina.

Šta nam donosi ovo pomijeranje vremena?

U zapadnoj Evropi “pomicanje sata” ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remete se ustaljeni obrasci spavanja što, tvrde znanstvenici, može imati značajne posljedice.

Negativno utiče na bioritam

Tako su nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da će pomicanje sata s 2 na 3 sata u nedjelju, 27. marta, vjerojatno rezultirati porastom srčanih i moždanih udara, većim brojem automobilskih nesreća, te smanjenjem radne učinkovitosti.

Pogledajte i ovo:  Uoči 88. nagrade Oscar: 30 činjenica koje niste znali o Oscaru

“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj”, upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Univerzitetu u Coloradu čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja srčanih udara za 25 posto u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Tvrdi se i da su presude u sudnicama prvog ponedjeljka nakon toga uvijek strožije, učitelji daju lošije ocjene đacima i opće raspoloženje svih je puno gore.

Komičan video o razlozima pomijeranja vremena je snimio John Oliver za HBO. Pogledajte ispod:

Ko sve miče kazaljke unaprijed?

Sat unaprijed u Evropi pomaknut će stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Evrope, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, na Kubi, Grenlandu.

Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tokom cijele godine, kao ni veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od privredno najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena, ali su od njegova korištenja odustale.

Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji od 2014. imaju “trajno zimsko računanje vremena”, a na teritoriju te velike zemlje te je godine povećan broj vremenskih zona s devet na 11.

Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine ljetno računanje vremena, a 2011. tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev smanjio je broj vremenskih zona na devet i odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu. Svoju odluku tada je objasnio time da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.

Od pomicanja sata prošle je godine odustala i Turska koja je također odlučila da će ljetno računanje vremena vrijediti cijele godine.

Pogledajte i ovo:  Yuri Milner i Stephen Hawking najavili prvi međuzvjezdani brod

Tamo gdje se vrijeme mijenja na sjevernoj hemisferi, ljetno računanje obično počinje zadnje nedjelje u martu ili prve nedjelje u aprilu, a završava zadnje nedjelje u oktobru. No, ima i iznimaka. Tako od 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u martu, a završavaju s prvom nedjeljom u novembru.

Pozitivne strane pomicanja vremena

Bez obzira na protivnike, ljetno računanje vremena nesumnjivo ima i svoje dobre strane. Pokazalo se da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom.

Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati razinu serotonina, koji podiže raspoloženje.

Naravno, sve bi ovo ljudi mogli raditi i bez maltretiranja oko pomicanja vremena: ustaje rano onaj ko je i naučio, ostali ako moraju…Gnjavaža za koju više i nema opravdanih razloga: potrošnja energije je sada sasvim drugačija nego početkom prošlog stoljeća.

izvor: Fena/Hina/Wikipedia/The Telegraph

Pišite za nas

Postanite autor! Pišite o onome što volite i znate i objavite na našem blogu. Za detaljnija uputstva klknite ispod.