• Na današnji dan je prije devetnaest godina usvojena himna Bosne i Hercegovine, naravno – bez teksta. I ostala takva do danas.

Na današnji dan, 10. februara 1998. godine je usvojena tada nova himna Bosne i Hercegovine, nazvana sasvim prikladno – “Intermezzo”. Autor je bio Dušan Šestić, kompozitor iz Banja Luke, otac pjevačice Marije Šestić koja nas je predstavljala na Eurosongu 2007.

Intermezzo koji traje 19 godina

Riječ intermezzo na talijanskom znači “međuigra ili interludij”. U muzici i pozorištu, to je zabavni komad koji se izvodi između pojedinih dijelova predstave pa je najvjerovatnija i sam naziv himne zamišljen kao međučin i predah prije dobivanja i teksta.

Prema pisanju Wikipedie, ”njom je zamijenjena dotadašnja himna “Jedna si jedina” zbog navodnog isključivanja Srba i Hrvata u tekstu, iako stari tekst himne nije sadržavao niti jedno ime etničkih grupa u BiH.”

Sreća pa uopće i imamo himnu

Wikipedia dalje piše: ”Polovinom 1998. godine Ured visokog predstavnika raspisuje javni natječaj za himnu. Pristiglo je oko 80 radova, a stručno povjerenstvo je tri rada preporučilo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Zastupnički dom je 10. februara 1999. odlučio da Intermeco bude nova himna, ali Dom naroda nije usvojio zakon u istovjetnom tekstu. To je izazvalo reakciju tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendorpa: Bonnskim ovlastima je 25. juna 1999. donio Zakon o državnoj himni. Zakon propisuje muziku, ne i tekst. Objavljen je u Službenom glasniku BiH (br. 19/01.) četiri dana kasnije, a službena primjena počela je od 7. jula.”

Po svemu ispada da treba da budemo sretni i da uopće i imamo himnu! Da je po nama i da ne bi Westendorpa, vjerovatno bismo se i dalje prepucavali i oko muzičke podloge za himnu, jednako kako traju i prepucavanja oko teksta.

Ko koči tekst za himnu?

Da se čovjek teško može poistovjetiti s himnom koja nema teksta, pisali su mnogi. Potreba da se zapjeva kad se začuje himna je duboka u svima i doprinosi i jačanju osjećaja nacionalnog ponosa i identita. Na utakmicama, na sportskim i kulturnim dešavanjima, svi ponosno pjevaju svoju himnu dok stoje mirno s rukom na srcu. Svi osim nas. Muklo stojimo i u sebi možda nešto i pjevamo. Svako po svom…

Pogledajte i ovo:  Pravila vožnje u kružnom toku

Pa se čovjek priupita da li je Bosna i Hercegovina uopće u srcu onih koji odlučuju o tekstu njene himne?

Znamo da je ”natječaj za tekst himne otvoren 20. juna 2008, a zadnji rok za prijavu prijedloga bio je 1. oktobar. Pristiglo je 339 radova, a posebno oformljeno povjerenstvo odabralo je dva. Pobjednički rad napisali su kompozitor himne Dušan Šestić i Benjamin Isović.” (citat iz Wikipedije)

Međutim, tekst nije prihvaćen u parlamentarnoj proceduri – pao je u Domu naroda Parlamentarne skupštine.

Da jednom državljani BiH svoju himnu konačno mogu i pjevati, pokušao je pretprošle godine i Šemsudin Mehmedović, danas slavan kao ”jedan od četvorke is SDA” koji traže reforme (iako je Izetbegović za Face TV tvrdio da se ne zna da li je to dvojka, trojka ili četvorka). Mehmedovićeva poslanička inicijativa za formiranje komisije za izbor teksta himne Bosne i Hercegovine je razmatrana ali ni ona nije usvojena!

Varijante teksta: razlike?!

A evo taj sporni tekst himne u svim svojim varijantama:

Prva inačica prijedloga (ostali jezici)

Ti si svjetlost duše
Vječne vatre plam
Majko naša zemljo Bosno
Tebi pripadam

Divno plavo nebo
Hercegovine
U srcu su tvoje rijeke
Tvoje planine

Ponosna i slavna
Krajina predaka
Živjet ćeš u srcu našem
Dovijeka

Naraštaji tvoji
Kazuju jedno:
Mi idemo u budućnost
Zajedno!

Druga inačica prijedloga (hrvatski jezik)

Ti si svjetlost duše
Vječne vatre plam
Majko naša zemljo Bosno
Tebi pripadam

Divno plavo nebo
Hercegovine
U srcu su tvoje rijeke
Tvoje planine

Ponosna i slavna
Krajina predaka
Živjećeš u srcu našem
Dov’jeka

Pokoljenja tvoja
Kazuju jedno:
Mi idemo u budućnost
Zajedno!

Druga inačica prijedloga (hrvatski jezik)

Ti si svjetlost duše
Vječne vatre plam
Majko naša zemljo
Tebi pripadam

U srcu su tvoje
Rijeke, planine
Plavo more
Bosne i Hercegovine

Ponosna i slavna
Zemljo predaka
Živjet ćeš u srcu našem
Dovijeka

Naraštaji tvoji
Kazuju jedno:
Mi idemo u budućnost
Zajedno!

Dakle, u izmijenjenom – konačnom prijedlogu teksta nove himne, izbačene su odvojene riječi geografske regije “Bosna” i podregije “Hercegovina” i zamijenjene punim nazivom države Bosna i Hercegovina. Dodana je i riječ “more”, te “krajina predaka” promijenjena u “zemljo predaka”. Međutim, ni taj izmijenjeni tekst nikada nije prihvaćen u parlamentarnoj proceduri a razlozi su i dalje tajna. Jednako kako je i tajna normalnom čovjeku kako se to tako bitno razlikuju hrvatska i ostale inačice?! I koji su to ostali jezici, srpski i bosanski?!

Prevare oko himne

Kada su članovi komisije za izbor teksta himne BiH predstavili na pres-konferenciji u Sarajevu prijedlog teksta himne koji će biti upućen Vijeću ministara BiH, davnog 20. februara 2009, predsjedavajući Komsije Hilmo Neimarlija je kazao da će autori podijeliti nagradu od 30.000 KM.

Naravno, teksta još nema ali mi ne bi bili mi da i oko teksta i oko muzičke podloge za himnu nema tračeva, šprdnji i ismijavanja. Oba autora teksta himne tvrde da su prevareni jer nikada nisu isplaćeni. Benjamin Isović je za Al Jazeeru rekao:

“Gospodin Šestić i ja nikada nismo dobili propisanu i zasluženu nagradu za naš izabrani rad, iako su svi članovi komisije uredno obeštećeni, što cijeli slučaj čini dodatno apsurdnim, a građane opljačkanim“.

Građani su opljačkani za milion stvari a ”pljačka” teksta himne je samo šlag na tortu: tortu od govana koju naši političari prave narodu već godinama. I mi je žderemo.

A da ni priča o isplati nije jedina stvar oko himne, sjetimo se i šprdanja koje je pokrenula društvena mreža Reddit. Tvrdili su kako je naša himna plagijat uvodne teme iz američke komedije o studentskim bratstvima, National Lampoon’s Animal House, koja se kod nas prevela baš adekvatno situaciji – Zvjerinjak!

Pa jeste da živimo kao u zvjerinjaku ali osim korištenja istih instrumenata i sličnog početka, ne miriše baš na plagijat. Ili, kako to lijepo napisa Boris Dežulović u članku za Oslobođenje, ”tema koju je Dušan Šestić navodno ukrao od Elmera Bernsteina, a ovaj posudio od Johannesa Brahmsa, nije čak ni – Brahmsova… Brahms je posudio od Benzera za svoju univerzitetsku Akademische Festouvertüre; upravo tu studentsku patriotsko-pijanačku pjesmu – ima smisla – Bernstein je posudio od Brahmsa za temu komedije o studentskim bratstvima; upravo tu studentsku patriotsko-pijanačku pjesmu – je li uopće moguće više smisla? – Dušan Šestić je na koncu uglavio u himnu države s petnaest posto nepismenih.”

Pogledajte i ovo:  Kad saznaš da ćeš dobiti unuče

Zašto je tekst pao u Domu naroda Parlamentarne skupštine?

U pomenutom članku iz Al Jazeere Isović je rekao i da je učešće Dušana Šestića bio ultimativan uvjet:

“Legitimni tekst državne himne, čiji sam ja autor, je poslije izbora od strane stručne komisije u konkursnoj proceduri, doživio sraz sa tekstom gospodina Dušana Šestića da bi bio zastupljen i autor iz RS-a. Na to sam pristao jer je to bio ultimativan uslov i jedini put da konačno dobijemo tekst himne. Poslije toga je upućen Vijeću ministara odakle je sa opskurnim argumentima preinačen i proslijeđen u parlamentarnu proceduru na verifikovanje. Tu je suspendovan od strane delegata RS-a kojima nije u interesu donošenje odluka integrativnog karaktera! I tu priča prestaje“.

Ili bi trebalo da tu priča tek počne… Jer ko se to i iz Federacije nešto trsio i trudio da se ova bizarna priča oko teksta naše državne himne riješi?

Bilo kako bilo, ovo umjetničko djelo Isović/Šestić, koje je upravo postalo punoljetno, nikada nije ni pustilo glasa. Nijemo, kao i narod ove zemlje. Nijemo, kao i himna. Nijemo, kao i Ministarstvo pravde BiH koje je i raspisalo pomenuti konkurs. Sve to u ”zemlji nemogućih mogućnosti i mogućih nemogućnosti”, kako ju je nazvao jedan od autora teksta himne i autor muzike, Dušan Šestić.

Izvor: Al Jazeera/Oslobođenje/Wikipedia

Pišite za nas

Postanite autor! Pišite o onome što volite i znate i objavite na našem blogu. Za detaljnija uputstva klknite ispod.