Buran dan za Evropu: dva američka predsjednika isti dan u posjeti

  • danas je i za Angelu Merkel i za Evropu važan dan: prvi susret Trumpa sa evropskim čelnicima s kojima ima važne dogovore o više pitanja, a Merkelova je bila i sa Obamom u Berlinu na proslavi Dana evangelističkih crkvi

Angela Merkel danas između Obame i Trumpa

Već se odavno zna da postoji veliko i godinama njegovano prijateljstvo između Angele Merkel i Obame. On joj je dao najviše predsjedničko odlikovanje za civile, Predsjedničku medalju slobode (the Presidential Medal of Freedom), govoreći da je i sama Merkelova simbol slobode jer je, iako odrasla u istočnoj Njemačkoj i komunističkom režimu, dotakla sam vrh političke moći u ujedinjenoj Njemačkoj.

”Noć kada je pao zid, ona je prešla poput mnogih drugih i na kraju iskusila ono što nazivaju nevjerovatnim darom slobode”, rekao je Obama za nju 2011. godine.

Obama u Berlinu na proslavi 500 godina evangelizma

A danas je ispred Brandeburške kapije Njemačka evangelistička crkva organizirala okupljanje povodom 500 godina evangelizma. Obama je u Berlinu dočekan kao kakva filmska ili pop zvijezda. Koincidencija da je danas i sastanak lidera EU je sasvim slučajna, jer je crkva organizirala ovaj susret evangelističkih crkvi još prije godinu dana, kada se nije niti znalo ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. A nema spora da bi Angela Merkel, najmoćnija politička figura Evrope, i dalje radije vidjela Obamu na tom položaju, nego Trumpa.

Na kraju, već je poslovično poznato njegovo uskraćivanje rukovanja Merkelovoj pred kamerama u Washingtonu, kao i činjenica da je Trump još u kampanji rekao da je ona katastrofa i da ”Hillary Clinton želi da bude američka Angela Merkel i da bi to bila katastrofa kao i za Njemačku u kojoj je, zbog njene blage imigranske politike, nivo kriminala narastao do katastrofe”.

Doduše, Trump sam sebi skače u usta i često iznenadi i samog sebe svojim izjavama: samo godinu dana ranije je izjavljivao da je Merkelova za veliko poštivanje i jedna od najboljih svjetskih političara. Naravno, godinu prije, sada 2015. kada je Time magazine izabrao Merkelovu kao osobu godine svijeta, on je napisao na Twitteru: ”Naravno, neće nikada izabrati mene već osobu koja je uništila Njemačku.”

Za sam sastanak danas zna se: sastanak sa Obamom je susret sa starim prijateljem s kojim je odnose gradila polako, od netrpeljivosti prema ”fenomenu Obama” do najsrdačnijeg prijateljstva; sa Trumpom, pa – kako Trump bude izveo.

Možda se odnos i sa Trumpom popravi jer njegove izjave znače samo njegovo momentalno stanje svijesti, nipošto trajno mišljenje. Kao dokaz toga uvijek nam može poslužiti njegovo mišljenje o Kini kao ”silovatelju američke ekonomije” do srdačnih rukovanja i divljenja Xi Jinpingu, kineskom predsjedniku kada je prošli mjesec posjetio Ameriku. Tada je rekao da je Xi Jinping ”izvanredna osoba i da imaju odličnu zajedničku hemiju”; jednako tako je veliko i njegovo divljenje prema Putinu, njegov odnos prema Erdoganu i, inače, njegovo divljenje prema svim velikim diktatorima i ljudima velike moći. A Merkelova je još uvijek najvažnija politička figura u Evropi!

Merkel je za ovaj susret samo rekla da se ”nada da će razgovarati međusobno a ne jedno o drugom”, što je do sada potencirao Trump svojim izjavama o njoj, na koje je morala poslije davati komentare radoznalim novinarima. Poznata kao pragmatična političarka, uvijek se i uzdržavala od težih komentara.

Pogledajte i ovo:  Američki nacisti su za Trumpa

Obama danas potvrdio da su mu neke odluke bile pogrešne

Kako piše Anadolija, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je na ovom susretu povodom Dana protestantskih crkvi kako je neophodno nastaviti borbu protiv krijumčara migranata i izbjeglica, koji djeluju kao mafija i dodala da je dogovor sa Turskom bio izuzetno važan potez u sprječavanju migrantskih tragedija u Egejskom moru. Istakla je i da je njemačka mornarica u Egejskom moru spasila 20.000 migranata, ali da to nije dovoljno.

“U periodu dok su dnevno stotine migranata umirale u Egejskom moru, uložila sam velike napore u postizanje dogovora sa Turskom. I dalje tvrdim da Turskoj trebamo pomoći jer migrante možemo bolje paziti tamo u toj zemlji“, kazala je Merkel.

Ističući kako je zbog kašnjenja u postizanju dogovora o zaustavljanju migrantskog vala Njemačka morala primiti određeni broj tih ljudi, Merkel je kazala da Njemačka sada mora ubrzano deportovati migrante kojma nije odobren azil u toj zemlji.

foto: JOHN MACDOUGALL / AFP/GETTY IMAGES)

“Najvažnije je da pomognemo i ostavimo ovdje ljude kojima je ta pomoć zaista potrebna“, kazala je Merkel i dodala da su vojne operacije neophodne u borbi protiv terorizma, ali da je taj problem nemoguće riješiti isključivo vojnim putem.

Bivši američki predsjednik je u obraćanju na panelu istakao kako svaki čovjek na svijetu ima pravo na ljubav i solidarnost i da je siromašnim ljudima uvijek potrebno pomagati.

“Međutim, kao predsjednik države imate prvenstvenu obavezu da štitite svoju zemlju i narod. Najbolja pomoć migrantima je okončanje problema i sukoba u njihovim zemljama“, kazao je Obama.

Na upit učesnika panela da komentira stradanje civila u napadima američkih vojnih dronova na položaje terorističke organizacije ISIS, Obama je kazao kako rat protiv terorizma nije protiv bilo koje države, već protiv terorista koji djeluju u tajnosti i čije aktivnosti i položaje je teško otkriti.

“Neke odluke koje sam donio su bile pogrešne i uzrokovale su stradanje civila. Međutim, nije bilo drugog puta da dođemo do terorista“, kazao je Obama i dodao kako je znatno veći broj civila stradao u poprištima oružanih sukoba nego u mjestima koja su bila mete napada dronovima.

Ističući kako u svijetu ima dovoljno resursa za sretan život svih ljudi, Obama je kazao kako je mnogo truda uložio u denuklearizaciju svijeta, ali kako živimo u opasnom svijetu u kojem se neki problemi jednostavno ne mogu riješiti bez vojnog elementa.

Pozivajući mlade da se uključe u borbi protiv radikalizma, nacionalizma i drugih nedemokratskih pojava, Obama je kazao kako borba za demokratske vrijednosti mora vječno trajati.

Bivši prvi čovjek SAD-a je također kazao da je ponajviše ponosan na to što je kao predsjednik proveo reformu zdravstvenog sistema u zemlji i omogućio zdravstvenu zaštitu milionima siromašnih.
Na upit šta radi nakon izlaska iz Bijele kuće, Obama je kazao kako tokom mandata nije mogao dovoljno vremena provoditi sa porodicom i kako ovih dana pokušava da to nadoknadi.

Očito je da Merkelova pokušava i dalje raditi sa Turskom zbog imigracije i borbe protiv terorizma, unatoč svim preprekama koje joj je predsjednik Erdogan posijao na putu. S druge strane, Trump je napada baš zbog imigracije, dok istovremeno pruža ruku turskom predsjedniku.

Trump na sastanku s liderima EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel i U.S. predsjednik Donald Trump drže zajedničku konferenciju u Istočnoj sobi Bijele kuće, Washington, 17.03 2017. REUTERS/Jonathan Ernst

I dok je sve ovo još trajalo, sastankom američkog predsjednika Donalda Trumpa s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i Europske komisije Jean-Claude Junckerom otpočeo je i u Bruxellesu dan bogat diplomatskim aktivnostima.

Bit će to prvi Trumpov susret s evropskim liderima, s kojima je ranije često razmjenjivao kritike i uvod u summit NATO-a koji počinje popodne i kojem će i Merkelova prisustvovati.

Da li će se potegnuti pitanje američkih obaveza prema ispunjenju klimatskih sporazuma, pitanja slobodne trgovine i vanjske politike, preostaje da se vidi.

Problem je što je ovo kratak sastanak, povodom otvaranja novog sjedišta, koje se nalazi točno preko puta starog sjedišta u bruxelleskom predgrađu Evere. Summit je puno ranije planiran za ovaj period i nije se još moglo predvidjeti da novo sjedište Saveza neće biti gotovo. Zato će se Summit održati u nedovršenom kompleksu, koji će naknadno biti svečano otvoren.

Trumpa nešto kasnije očekuje i radni ručak s novim francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Summit se u biti svodi na radnu večeru čelnika zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tako da se i ne mogu očekivati sadržajnije rasprave. Svaki od čelnika imat će po tri minute za raspravu, vrijeme za koje je teško bilo što raspraviti. I naravno, pitanje je koje će se pitanje i pokrenuti.

Prije ove radne večere, kako piše HINA, bit će otkrivena dva spomenika koji se nalaze ispred nove zgrade – u spomen na pad Berlinskog zida i na teroristički napad na Sjedinjene Države 9. septembra 2001. kada je NATO prvi put u svojoj historiji aktivirao članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji kaže da napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Otvaranje će biti uveličano spektakularnim prelijetanjem vojnih aviona zemalja članica.

Šta će uraditi Trump, da li će nastaviti optuživanje svojih evropskih saveznika i priču o otimanju novca američkih građana da bi se platili troškovi NATO-a, teško je predvidjeti. Valjda će imati dovoljno pameti da ne uvrijedi američke saveznike i ne bude prvi predsjednik u istoriji Amerike koji neće potvrditi svoju odanost ovom savezu?!

Papa Franjo jučer poklonio Trumpu znakovite darove

Da li će se raspraviti išta o klimatskim sporazumima, teško je predvidjeti. Sam papa Franjo je jučer sasvim namjerno, poklonio sasvim znakovite darove Trumpu: papa koji je poznat kao veoma liberalan i čovjek koji se uzdražava od direktne kritike, iako ima najviše moralne standarde, sasvim sigurno nema visoko mišljenje o američkom predsjedniku koji je oličenje onoga čemu se papa protivi. Poznato je da je veoma skroman, da i sada nosi isti gvozdeni križ koji je nosio i ranije i da je veliki pobornik borbe za zdravu okolinu, pa su ga i prozvali zeleni papa. Jednako tako, papa prezire i izrabljivački kapitalizam kao i komunizam, a Trump je pobornik svega protiv čega se papa bori. neprestalno pobija bilo kakav uticaj industrije i čovjeka na klimu, čak je više puta tvrdio da su to kineske izmišljotine i da će se zauvijek pobrinuti da se ne primijene.

O čemu je ovaj odmjereni papa razgovaro 30 minuta s Trumpom, teško ćemo saznati jer ni Vatikan niti Trump to neće otkriti. Ipak, sudeći po papinom poklonu, razgovor je sigurno bio o temi koju je papa htio, jer se na snimcima vidi da je Trump pored pape kao mali dječak kraj učitelja koji ga ruži. Trump je poklonio papi prvo izdanje seta knjiga Martina Luthera Kinga, valjda zato što ga je papa citirao prije dvije godine. A Trump je od pape dobio medaljon sa maslinovom grančicom za koju mu je papa objasnio da predstavlja simbol mira, ali mu je dao i štivo za učenje: svoja lična tri djela.

Papa sa Trumpom, darovi govore sve

Poklonio mu je Radost Evanđelja, djelo od nekih 50.000 riječi koje govori protiv ”idolatrije novca” i napada moderni kapitalizam; poklonio mu je i svoju poslanicu “Laudato Si” koja je najveći zagovornik čiste zemlje i okoliša i zbog koje čak i mnogi katolici zamjeraju papi. Za Laudato si (Hvaljen budi) ”Glas Koncila” je 2015. pisao:

»Papa ističe kako nas asiški svetac “u toj lijepoj pjesmi podsjeća da je naša zajednička kuća također poput sestre s kojom dijelimo svoj život i poput majke koja nas prima u svoje ruke”.
Ta sestra prosvjeduje zbog zla koje joj nanosimo, zbog neodgovornoga korištenja i zloupotrebe dobara koje je Bog stavio u nju. Odrastali smo misleći da smo njezini vlasnici i gospodari, kojima je dopušteno pljačkati je. Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu ranjenom grijehom očituje se također u znakovima bolesti koje primjećujemo u tlu, vodi, zraku i živim bićima. Zbog toga se među najzapušteniju i najzlostavljaniju braću ubraja naša potlačena i opustošena zemlja, upozorava Papa.«

I pošto je i samo objavljivanje ove enciklike izazvalo nervozu kod političara, čak i onih koji su katolici, pa je poznata i izreka Jeba Busha “Ja sam katolik, ali je moj novčanik protestant”, pitanje je šta će učiniti Trump i hoće li je pročitati, kako je obećao papi.

Jer zna se da tim novoizabranog predsjednika SAD već dugo priprema plan za rješenje njima mrske činjenice da rezultati naučnih istraživanja globalne klime protivrječe njihovim željama. Oni zato imaju prosto rješenje, treba ukinuti klimatologiju, tako što će joj uskratiti državno financiranje. I tvrde da je ”politizirana”.

Hoće li sada Trump tvrditi da je i sam papa politiziran, vidjet ćemo… Tek znamo da ga je susret s papom oduševio. Da li će i dalje biti tweetova poput onog njegovog »The concept of global warming was created by and for the Chinese in order to make U.S. manufacturing non-competitive.« (Koncept globalnog zagrijavanja su kreirali Kinezi da bi američku proizvodnju učinili nekompetitivnom)… Od Trumpa se uvijek može očekivati svašta. Čak i na današnjem sastanku sa saveznicima Amerike!

Vaš komentar