Šta nas sve čeka u 2017-oj, barem prema analitičarima

  • Ovih dana se pojavljuje dosta analiza o tome kakva bi nam mogla biti naredna godina, posebno zato što je ova 2016. biti prilično šokantna u političkom smislu. U suštini, sve analize pokazuju da se svašta crnog može još dogoditi, a i oni najbolji scenariji imaju u sebi puno „ako i možda”.

Nakon veoma pesimistične analize koju je objavila Novinska agencija Bloomberg prije nekoliko dana i koja i jeste nazvana „Vodič kroz 2017. za pesimiste”, danas je i The Guardian objavio analizu političkog analitičara Jon Henleya koja se odnosi samo na Evropu.

I dok je Bloombergova anliza okrenuta samo pesimističnoj strani (a njihova predviđanja za 2016. su se ostvarila u vezi Trumpa i Brexita), analiza koju je donio Guardian ima i pesimistički i donekle i optimistički scenario. Zato donosimo najprije ovu analizu:

Guardianova predviđanja

Na početku svoje analize Henley kaže da je 2016. bila užasna godina a da bi nam 2017. mogla biti i gora od ove. Ipak ne smatra da je to obavezno pa iznosi i pozivnu stranu koja je moguća. Evo njegova dva scenarija:

1.„Pozitivniji” scenario

1. Obavještajne službe Evrope će spriječiti moguće terorističke napade; Erdogan će shvatiti da su i njegovi interesi i interesi Turske u stabilnoj Evropi.

2. Biračko tijelo Evropi će razumno zaključiti da radikalne snage i desnica nude samo haos i izabrat će sigurnost i stabilnost umjesto neizvjesne budućnosti i populizma koju nose radikalne stranke.

3. Gert Wilders će izgubiti na izborima u Nizozemskoj, iako sve ankete tvrde suprotno, pa neće dobiti vlast, mada će njegova stranka biti najveća u parlamentu. Vlada će se formirati bez njegovog učešća.

4. U Francuskoj će Fillon malo „ohladiti” od svojih liberalnih ekonomskih prijedloga i uvjerljivo pobijediti Le Penovu. Protiv nje će se ujediniti glasači svih stranaka osim njene.

5. U Italiji će izborne reforme uvesti novi proporcionalni izborni sastav prema kojem će jednoj stranci biti nemoguće da samostalno formira vladu. Tako će biti onemogućen i Beppe Grill i Pokret 5 zvjezdica koji je izrazito protivan koalicijama.

6. U Njemačkoj će birači ponovo izabrati Angelu Merkel, a Grčka će se izvući u zadnji čas.

7. EU će, s druge strane, napokon shvatiti da se mora puno više voditi potrebama i strahovima svojih vlastitih građana a ne željama Brusellexa.

Na kraju ovog optimističnog scenarija Henley i sam kaže da je tu uključeno mnogo onog „ali, ako i možda”, tako da je teško vjerovati da radikalne struje neće odnijeti barem jednu pobjedu! I tako, čak i ova optimistična varijanta ne zvuči baš previše optimistično…

2.„Negativniji” scenario

1. Već početkom sljedeće godine će se dogoditi još jedan veliki teroristički napad u kojem će stradati nedužni civili. To će iskoristiti ekstremna desnica, najprije u Nizozemskoj: Geert Wilders će doći na vlast u izborima koji se održavaju u martu.

2. Samo mjesec dana kasnije će turski predsjednik Erdogan otvoriti granice Turske prema EU i tako omogućiti stotinama hiljada izbjeglica i migranata put prema EU. Erdogan će to učiniti iz dva razloga:
a) zato što nije dobio 3 milijarde eura koje mu je EU obećala za pomoć sa 3 miliona izbjeglica koje se već nalaze u Turskoj i
b) zato što se zatvorio put Turske prema EU i mogućnost ulaska turskih građana u EU bez vize (što je vrlo realno nakon što je Evropski parlament poslao poruku da bi pristupni pregovori Turske i EU trebali biti zamrznuti).

Pogledajte i ovo:  Kuda Erdogan vodi Tursku suspenzijom Evropske konvencije o ljudskim pravima?

3. Slike ovog novog vala izbjeglica u Evropi će preplaviti sve medije, pa tako i francuske. Zato će konzervativni kandidat François Fillon izgubiti izbore za predsjednika Francuske u drugom krugu – pobijedit će ga kandidatkinja radikalno desne i anti-migrantske Nacionalne fronte, Marine Le Pen.

4. Nakon toga će i u Italiji na izborima u junu pobijediti populistički Pokret 5 zvjezdica na čelu sa bivšim komičarom Beppeom Grillom.

5. Tako će u tri originalna člana EU, Nizozemskoj, Francuskoj i Italiji, na vlast doći anti-establišment stranke i pokreti. I na kraju, na izborima u ranu jesen, Angela Merkel neće uspjeti da zadrži svoju kancelarsku poziciju u Njemačkoj.

6. Ugledajući se na Ameriku pod Donaldom Trumpom, i sve evropske vlade će prigrliti protekcionizam, “poderati” multilateralne ugovore o kretanju roba, radnika, usluga i kapitala i zatvoriti svoje granice.

7. U Francuskoj i Nizozemskoj će Wilders i Le Pen pokrenuti referendume za izlazak svojih zemalja iz EU, a čak će i Italija plebiscitom odlučiti da vraća liru umjesto eura.

8. Vlade poput one u Grčkoj neće ni moći ni htjeti otplatiti dugove, a više im niko iz EU neće davati novac da zakrpe proračunske rupe. Tako će Grčka i potencijalno još neke države bankrotirati, a EU će čekati ili radikalno prestrojavanje ili postepeni raspad.

To je analiza za Guardian koja čak i u optimističkom scenariju predviđa neke loše ishode, dok ova Bloombergova analiza ispod i nema nikakvu pozitivnu stranu.

Bloombergovo proročanstvo

Novinska agencija Bloomberg je objavila svoj „Vodič kroz 2017. za pesimiste” u kojem predstavlja svoja najgora predviđanja mogućih događaja u 2017. godini. Iako Bloomberg ističe kako ne smatra da će se sve od navedenog i dogoditi, podsjećaju kako je njihov „Vodič kroz 2016. za pesimiste” predvidio i ishod referenduma o Brexitu i pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Vodič su sastavili na temelju intervjua s vanjskopolitičkim analitičarima, ekonomistima i strateškim stručnjacima, kao i na temelju ankete sa 146 takvih eksperata. Cijelo „proročanstvo” prenosima sa Jutarnjih:

1.  ‘Trumplandia’

1. Trumpova popularnost raste u prvim tjednima vladavine, dok ohrabreni Kongres pod kontrolom republikanaca izglasava fiskalni stimulus.

2. No, novi val prosvjeda se pojavljuje nakon inauguracije, kada potpiše prve izvršne naredbe kojim poništava Obaminu ostavštinu. Stvara se pokret u kojem se spajaju studenti sveučilišta, pripadnici pokreta ‘Crni životi su bitni’, bivši pripadnici pokreta ‘Occupy Wall Street’ i anarhisti. Trump pokušava uvesti izvanredne mjere i policijske satove u najvećim gradovima.

3. Kalifornija se pretvara u središte otpora Trumpu, a neki taj pokret nazivaju ‘Calexit’. Savezna država odbacuje Trumpovo ukidanje propisa o zaštiti okoliša. Milijarderi Elon Musk i Sheryl Sandberg pripremaju progresivni savez protiv Trumpa za 2020. godinu.

4. Ovi događaji stvaraju duboku podjelu unutar Trumpove vladajuće kaolicije. Republikanci se u Kongresu dijele na dvije grupe, i članovi Trumpove vlade okreću se jedni na druge.

5. Dionice banaka, metaloprerađivačkih tvrtki i zaštitarskih tvrtki rastu u prvim mjesecima Trumpove ere. No potom dolazi do ispuhavanja Trumpovog balona, i rastu trezorski zapisi. Dionice Googlea, Facebooka i Applea padaju dok se pogoršava okršaj između Trumpa i milijardera iz Kalifornije.

2.‘Jalta 2.0’

1. Trumpov izolacionizam i agresivnost Vladimira Putina stavljaju težak izazov pred Angelu Merkel: predvoditi naoružavanje Europe, ili postići dogovor s Putinom oko podjela sfera utjecaja u istočnoj Europi.

2. Putin opoziva svoje hakere i ‘zalutale’ lovačke avione i pristaje ne miješati se u pitanja SAD-a i Europske unije.

Pogledajte i ovo:  Kako je Melania Trump „pokrala” govor Michelle Obama

3. Zauzvrat, Merkel i Trump priznaju ruske interese u Ukrajini, Bjelorusiji i Siriji. Za Putina, ruski prestiž je povraćen 26 godina nakon kolapsa Sovjetskog Saveza, i on počinje otvoreno govoriti o mirovini, nakon još jednog, zadnjeg predsjedničkog mandata.

4. Rubalj raste kako se Rusija vraća na svjetsko tržište. Dionice tvrtki koje razvijaju oružje gube na vrijednosti nakon odustajanja od razoružavanja Europe.

3. ‘Ekonomski rat Kine i Amerike’

1. Otvoreno napadajući ‘pokvarenu Kinu’, Trump na Twitteru objavljuje kako će proglasiti tu državu manipulatorom vrijednosti valute, i kazniti ju velikim carinama na uvoz robe u Ameriku.

2. Prije nego što stigne na radno mjesto, Kina već uzvraća devaluacijom juana, otkazivanjem narudžbi za Boeingove zrakoplove i blokiranjem prodaje iPhonea.

3. Kako godina odmiče, kineski dužnosnici su podijeljeni oko toga kako oživjeti ekonomiju opterećenu dugom, dok ih ometa političko prepucavanje pred reorganizaciju Glavnog odbora Komunističke partije u studenom.

4. Kina pada u najdublju recesiju u modernom dobu.
Dionice orijentirane na Američko tržište rastu u očekivanju carina, dok u Aziji dolazi do valutne krize i recesije.

4. ‘Kim nadmašuje Trumpa’

1. Trump provodi svoje prve mjesece u uredu dovodeći u pitanje sve dugoročne obaveze SAD-a u svijetu. Prvo suspendira članstvo u NATO paktu, potom i u Ujedinjenim narodima. Tradicionalni neprijatelji Amerike jačaju.

2. Islamska država iskorištava odsustvo SAD-a te vodi svoju trgovinu drogama iz Afganistana, te radikalizira cijelu središnju Aziju.

3. Zabrinuti zbog nestanka američke nuklearne zaštite, Saudijska Arabija i Japan počinju razvijati vlastite nuklearne programe.
Svijet je u šoku nakon što Sjeverna Koreja dokaže da je u stanju montirati nuklearnu napravu na projektil s dometom do zapadne obale SAD-a.

4. Cijela azijska strategija Donalda Trumpa pada u vodu, prisiljen je ispričavati se Kini i moliti za pomoć u smirivanju njenog odmetnutog susjeda.

5. Dionice tvrtki koje proizvode oružje i tvrtki iz istočne Azije padaju usljed šireg bjega u sigurnije investicije, poput trezorskih zapisa i zlata.

5. ‘Glave se kotrljaju u Europi’

1. Nakon Trumpove pobjede, glasači diljem Europe, prvo u Nizozemskoj, dovode na vlast populističke vođe koji žele ojačati granice, prekinuti sporazume o slobodnoj trgovini i raskinuti s eurom i EU.

2. Anti-imigracijska kandidatkinja Marine Le Pen postaje predsjednica Francuske, potom održava referendum o napuštanju EU.

3. U Italiji, pokret Pet zvjezdica komičara Beppea Grilla dolazi na vlast u izvanrednim izborima i smjesta provodi referendum o vraćanju lire kao državne valute.

4. Kancelarka Merkel gubi izbore u Njemačkoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Theresu May na vlasti zamjenjuje radikal, nakon problema s pregovorima oko Brexita.

5. U istočnoj Europi, Češka se pod vlasti desničara zbližava s Rusijom i održava referendum o članstvu u NATO paktu. Pod sjenom Frexita, gasi se Schengenski sustav granica.

6. Grčka ponovno zapada u krizu, no ovaj put ne dobiva pomoć od ostatka EU.

7. Euro je u slobodnom padu nakon nestanka političke potpore koja ga je držala za vrijeme dužničke krize između 2009. i 2012.

6. ‘Internet (loših) stvari’

1. Amazon, Apple i Google otkrivaju rašireno prisluškivanje obavještajnih agencija kroz programe za pasivno slušanje na pametnim telefoima i kućanskim uređajima, a Wikileaks se okreće protiv Trumpa sa serijom neugodnih dokumenata.

2. Hakeri pod kontrolom neke sile stvaraju paniku gašenjem ključne infrastrukture, poput elektrana, ili napadom na medicinsku opremu spojenu na internet i autonomna vozila.

3. Iako niti jedna vlada ne priznaje odgovornost, dokazi ukazuju kako je moguće da su napad prouzrokovale Kina ili Rusija, što najavljuje otvoreni cyber-rat između svih supersila.

4. Dionice tehnoloških tvrtki su u padu.

7.‘Kuba – ponovno u SSSR-u’

1. Trump prekida približavanje između Kube i SAD-a koje je započeo Obama, i u korjenu reže priliku za spašavanje ekonomije socijalističkog otoka.

2. Kako ponestaje novaca – u trenutku kada regionalni saveznici Brazil i Venecuela smanjuju svoje iznose novčane pomoći – Kubanci se okreću prema druga dva igrača koji su još uvijek zainteresirani za regiju: Kini i Rusiji.

3. S obzirom na povijesnu povezanost, predsjednik Raul Castro dopušta Rusima ponovno otvaranje obavještajnog stožera u Havani.

4. Ruska špijunska agencija samo 150 kilometara daleko od Miamija previše je čak i za Trumpa, što otežava njegove rastuće odnose s Putinom, i podsjeća na krizu s projektilima na Kubi 1962.

5. Turizam i brodarstvo su u padu, pogotovo kruzeri.

8. ‘Mrcvarenje Meksika’

1. Trump napušta NAFTA sporazum, podiže carine na uvoz iz Meksika, i nabija visok porez na novčane doznake meskičkih radnika u SAD-u njihovim obiteljima, kako bi namaknuo sredstva za zid na granici.

2. Meksiko pada u duboku recesiju i njegove obveznice padaju iz investicijskog rejtinga u ‘smeće’.

3. Masovne deportacije iz SAD-a guraju nezaposlene pridošlice u trgovinu drogama.

4. Kako raste netrepeljivost prema ‘gringosima’ u Meksiku, ljevičarski populist Andres Manuel Lopez Obrador vodi u anketama pred predsjedničke izbore 2018. s programom koji planira reviziju svih ugovora o eksploataciji ugljikovodika potpisanih s privatnim tvrtkama. Priprema se nacionalizacija.

5. Pesos je u slobodnom padu, što jača inflaciju i diže cijenu zaduživanja. Obveznice meksičkih tvrtki se prodaju u bescjenje, a građani se boje vala reprogramiranja dugova.

9. ‘Pad Zlatnog mladića Saudijske Arabije’

1. Drugi prijestonasljednik, princ Muhamed bin Salman, ne uspijeva diverzificirati ekonomiju najvećeg svjetskog proizvođača nafte.

2. Kako se Jemen okreće skupoj verziji vlastitog Vijetnama, novi porezi dolaze umjesto izdašnih potpora i dovode do sve većeg nezadovoljstva padom životnog standarda.

3. Istovremeno, delikatna ravnotežna snaga u regiji prelazi na stranu neprijateljski nastrojenog Irana, dok simpatizeri Šijita osvajaju sve više teritorija u Iraku i Siriji.

4. Puč unutar saudijske kraljevske obitelji dovodi novog člana obitelji na vlast, koji razvlašćuje Muhameda bin Salmana i odgađa reforme.

5. Kako je Trump odlučio da Bliski istok više nije američki problem, napetosti između Saudijske Arabije i Irana dovode do izravnog oružanog sukoba.

6. Veliki problemi pogađaju izvoz nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.

7. Cijene nafta skaču u nebo, investitori bježe, odgađaju se planovi za privatizaciju nacionalne naftne tvrtke Saudi Aramco. Nakon što brzo potroši svoje zalihe novca, Saudijska Arabija devaluira svoju valutu, što utječe na cijelu regiju.

I tako, sve analize koje nam prave za narednu godinu ne daju ni najmanje optimizma. Naprotiv,  stotine nijansi sive do crne..A mislili smo da je 2016. iscrpila sve ružno što je uopće moguće. Nadajmo se samo da će i ovi, kao uostalom i drugi „proroci” tokom historije, debelo omanuti.

izvor/autor: Jutarnji/Guardian/Bloomberg
naslovna slika: foto mix: Pascal Pavani/AFP/Getty Images i Depo Photos/Rex-Shutterstock

Vaš komentar