• Kako se ponašati kao roditelj ako vam je dijete odrasla soba? Kako biti stalno sa svojom odraslom djecom u kontaktu, a da im ne smetate? Evo nekoliko savjeta.

Kada je vaše dijete bilo malo, sa svega par godina, imali ste s njim veoma laku i jednostavnu komunikaciju. Bilo je to uglavnom ”ne diraj to”, ”to nije lijepo” i slične stvari, tako da su to više bile direktive oko toga šta je dozvoljeno a šta ne. Ovo su bili načini na koji smo komunicirali na osnovu potreba tog trenutka u njihovom životu.

A onda su postepeno stizali drugi oblici komunikacije. A kad je to dijete doraslo u tinejdžera, često ste imali utisak kao da razgovarate sa zidom ili strancem: slušalo vas je samo naizgled i činilo vam se da gleda kroz vas.

I mislili ste da će vremenom sve biti bolje. A tinejdžer je postao odrasla osoba i – ako je nekada vaše dijete vrištalo da ne idete nigdje, kad je bilo malo, sada imate dojam kao da vam vrišti da se gubite iz njegovog života! Naravno, to je samo vaš utisak i vaš lični strah.

I pošto te strahove dijele mnogi roditelji svuda u svijetu, evo članka koji je o tome objavio portal Sixtyandme, a koji je napisala Christine Field.

Faktori komunikacije roditelja i odrasle djece

Kako ćete komunicirati sa svojom odraslom djecom će ovisiti o dvije stvari: kvaliteti vašeg odnosa i stilu komunikacije svakog od vas.

Sigurno je jedno, to će biti negdje na razini slanja poruka, poziva telefonom uz malu ili nikakvu komunikaciju.

Što se tiče emocionalnog utjecaja komunikacije, ona je također dio spektra. Ako previše poštivate njihov ”prostor” i ne inicirate često konverzaciju, oni mogu da pomisle da vam nije stalo; ako pak pretjerate u pokušaju da se povežete s njima, riskirate da ih izludite time.

Ne paničite jer niste jedini: to je delikatna vrsta ”plesa” za mnoge roditelje i sadrži najmanje tri važne komponente: kako, koliko često i šta.

Komponenta ”Kako”

Mi smo odrasli u eri poštara, kada je jedini način komunikacije na daljinu bila pošta ili papir. Naravno da su tu bili i fiksni telefoni, ali nikada nisi smio razgovarati bez pitanja, pogotovo ne dugo niti na daljinu. A danas možemo gledati našu djecu stalno s mobilim telefonima, ona stalno razgovaraju telefonom, šalju poruke ili koriste Skype, Viber, FaceTime i šta sve ne. Mogućnosti za komunikaciju su mnogobrojne i uzbudljive i trebalo bi, ako želite biti često s njima u kontaktu, naučiti barem njihovu najdražu vrstu komunikacije.

Pogledajte i ovo:  Kako odgajati dijete „selfie generacije”?

Slanje SMS poruka

Slanje poruka je novu dimenzija u komunikaciji. Neki to gledaju kao blagodat, jer nam omogućava neposredan utjecaj i brz odgovor. Drugi pak smatraju da to smanjuje našu sposobnost da se povežemo s ljudima na dubljim nivoima.

Kao roditelj odraslog djeteta, koristite slanje poruka s oprezom. Čak i sa emotikonima, komuniciranje preko slanja poruka ne pokazuje prava osjećanja i često ne možete ni ”pročitati” njihove emocije. To je savršen medij za razmjenu površnih informacija, ali izbjegavajte ga za neke duboke ili emocionalno nabijene razgovore.

Telefonski pozivi

Telefonski pozivi nikada ne izlaze iz mode. Mnogi 30-i kusur-godišnjaci ne odgovaraju na svoje telefone, preferirajući da čuju glasovne poruke ili čitaju tekstovne. To kod vas može izazvati frustraciju jer se ignorira jedna vaša govorna pošta za drugom i obično pretpostavljate dvije stvari: ili se zabavljaju pa će se javiti kad budu mogli, ili da su u nekoj kriznoj situaciji ili, nedajbože, mrtvi pored ceste.

Naravno da ovo vrijedi najviše za mame, pa kod nas je i nastala uzrečica ”ne dao Bog šta ti majka misli” ili parafrazirano ”dao Bog šta ti žena misli, kad te nema”. I baš zato bi mame morale da uzmu u obzir sve okolnosti: da li im se djeca i inače sporo javljaju na telefon, kad su se zadnji put čuli i da li je ovo ponašanje uobičajeno za njih.

Facebook

Facebook je ”mješoviti” blagoslov, i blagoslov i prokletstvo. Roditelji ga vole jer mogu da vide djeliće života svoga djeteta na ekranu; vaša odrasla djeca, s druge strane, možda žele imati mjesto gdje mogu slobodnije iskazati svoje osjećaje i misli ali nipošto da to vide i čitaju mame i tate. Poštujte u ovome želje vašeg djeteta, sada mlade odrasle osobe!

Pogledajte i ovo:  Kada i zašto koristiti usluge „Dr Googla”?

Razmislite: da li biste vi željeli da vaše odraslo dijete može viriti i gledati u ono vrijeme kad ste bili mladi i šta ste sve radili sa svojim prijateljima na večeri ili zabavi?

Komponenta ”Koliko često”

Suočimo se s tim, vaše odraslo dijete je onaj ko određuje koliko često komunicirate. Kada više nisu pod vašim krovom, oni će odrediti i koliko često ćete biti zajedno. Naravno da ste voljeli više ono vrijeme kad su ti mladi ljudi bili zajedno s vama i kad ste imali zajedničke obroke i razgovore. Ali sada, to je njihova odluka.

Ne uzimajte to lično. Oni samo izgrađuju svoj pravi put i život, a to je upravo ono za što ste ih i vaspitavali da rade. Bilo bi razumno tek slati im poruke s pitanjima kako su, ali nipošto ne pokušavajte da budete previše zahtjevni.

Komponenta ”Šta”

Ovo je baš ono mjesto gdje stvari zaista mogu postati komplicirane. Kada pričamo našoj odrasloj djeci, moramo imati na umu da su odrasli. Ne pričate sa 3-godišnjakom tretirajući ga kao odraslog kolegu, tako da ne možete ni odraslo dijete tretiati kao 3-godišnjaka.

Ovdje postoje ”četiri zapovijedi”:

  1. GSP. Gledaj Svoja Posla! To je jako teško za neke od nas. Oni su sada odrasli i ima mnogo stvari na koje mi više ne možemo imati značajan uticaj. Među tim stvarima su naši stavovi o njihovim partnerima, njihovom braku ili odnosu, o tome kako će podizati svoju djecu, kako održavati svoju kuću čistom (ili ne!) ili gdje i kako će živjeti. Oni su napravili izbor odraslog. Možete nastaviti da udarate glavama s njima i svađate se ili naprosto pokušati da uživate u njima koliko god možete.
  2. Ako žele da razgovaraju s vama o pitanjima svojih privatnih odnosa, pitajte ih o njihovim osjećajima i mislima, a nemojte odmah davati vaše vlastito. Velike su šanse da oni žele samo da ih saslušate. Ako slušate i ne petljate se stalno, također su i velike šanse i da će nastaviti da tako razgovaraju s vama.
  3. Dio onog GSP je da čekate da vas pitaju. Kao roditelji, prilično smo navikli da slobodno doziramo svoje savjete, a neki od nas ih imaju i previše. Evo savjeta – ako žele vaš savjet, oni će ga i tražiti! Umjesto da im ponudite vaše značajne životne mudrosti o bilo kojoj temi, čekajte da vas upitaju za savjet. Tada i samo tada oni su možda spremni i slušati.
  4. Na kraju, ne kritizirajte. Možda i imate jake osjećaje o životnim izborima ili trenutnoj situaciji svog djeteta, ali to držite za sebe
Pogledajte i ovo:  Riješimo se nepotrebnih postupaka i procedura u 2017.

Kako biste tretirali svog pravog prijatelja u ovakvoj situaciji? Da li biste rekli, “Čovječe, ne mogu da verujem da živiš u tako prljavoj kući!” Prijatelj bi se uvrijedio a i naše dijete će biti uvrijeđeno. Ili zamislite da kažete svom najboljem prijatelju: “Ne mogu vjerovati da izlaziš sa idiotom!” To možda i jeste vaš istinski osjećaj i mišljenje, ali ne treba biti izrečeno.

Konačan savjet

Moderan život je pun izazova. Ostati povezani sa našom odraslom djecom je lakše ako znamo kada da umuknemo i kada da samo govorimo riječi koje prenose ljubav i znače prihvatanje za njih.

Ako ne možete shvatiti iz njihovih nagovještaja, pitajte ih direktno šta žele. Ako znate šta preferiraju, to će i pomoći u procesu komunikacije.

Da li vam je teško GSP? Iz ranijih razgovora sa svojom odraslom djecom, naučite šta su vruća pitanja za njih i već danas donesite odluku da izvučete svoj nos iz njihovog posla i tako zadržite komunikaciju otvorenom i optimističnom! Sjetite se, i vi ste nekada bili mlada odrasla osoba koja je željela sama naći svoj put. I kojoj je smetalo uplitanje roditelja. Dozvolite to i svojoj djeci.

izvor/autor: Sixtyandme

Pišite za nas

Postanite autor! Pišite o onome što volite i znate i objavite na našem blogu. Za detaljnija uputstva klknite ispod.