• Chris Leadbeater, putopisac koji piše za britanski Telegraph, objavio je prije dva dana članak o fascinantnim činjenicama o Bosni i Hercegovini koje britanski građani najvjerovatnije nisu znali.

Inače, Telegraph je pisao i ranije o BiH i Mostar smjestio u jedno od 25 mjesta u istočnoj Evropi koje svako neizostavno treba da posjeti.
A evo Leadbeaterovog članka o tim ”činjenicama” iz koji i mnogi Bosanci i Hercegovci mogu štošta naučiti:

10 fascinantnih činjenica o Bosni i Hercegovini

Najmračniji duhovi prošlosti mogu ponekad protezati svoje sjenke duboko u sadašnjost. Tako je svakako u Bosni i Hercegovini. Prekrasna evropska zemlja uokvirena stjenovitim planinama i očipkana bistrim rijekama, još uvijek je naširoko poznata po mecima i bunkerima – ako ne zbog svog učešća u Prvom svjetskom ratu (njen glavni grad Sarajevo je bio bure baruta u kome je atentat na nadvojvodu Franza Ferdinanda tokom juna 1914. izazvao požar), onda kao jedna od strana u krvavom raspadu Jugoslavije tokom devedesetih.

Ipak, ove sedmice se obilježava četvrt stoljeća nezavisnosti moderne Bosne i Hercegovine. Ovdje predstavljamo 10 čudesnih informacija koje, možda, niste znali o tom privlačnom ali neshvaćenom odredištu.
Ovo može biti također i 10 razloga da je posjetite …

1. Moderna bosanska države je malo starija nego što mislite

Možda i postoji tendencija da se sve balkanske države koja su nastala iz trupla Jugoslavije smatraju kao kreacija 21. stoljeća. Crna Gora se stvarno formirala 2006., Kosovo je svoju težnju za suverenitetom ostvarilo 2008. godine (iako se to još nije potpuno i potvrdilo).
Ali, Bosna i Hercegovina je svoj veliki skok prema samoopredjeljenju napravila u zimu 1992. – održavanjem referenduma o nezavisnosti 1. marta, a proglašenje rezultata je bilo samo dva dana kasnije, 3. marta. Ovo nije odmah krenulo dobro. Srpske primjedbe na UN-ovo priznanje Bosne bile su jedno od žarišta koja su prouzrokovala užase bosanskog rata između 1992-1995 – u kojima su genocid i kršenja ljudskih prava napravila stravične ožiljke ovom kutku Europe.

Pogledajte i ovo:  Facebook i stariji ljudi

2. Bosna je bila i na karti 14. stoljeća

Jednom davno je postojala Kraljevina Bosna. Ona je postojala između 1377-1463 – era koja je počela kada je ovo srednjovjekovno kraljevstvo pobjeglo autoritetu kralja Mađarske, a završila kada je došlo pod vlast Otomanskog carstva. Na posteru bi mladić za ovaj period bio kralj Tvrtko I, koji je nosio krunu od 1377. do 1391. Monarh sa čvrstim uporištem i vlašću, mašući mačem je proširio teritoriju i uticaj BiH i ostavio svoj trag osnivanjem Herceg Novog. Ova luka je sada dio Crne Gore, ali obilježja na ulazu u spektakularan Bokokotorski zaliv vrijedi vidjeti. Nalazi se oko 150 kilometara južno od Sarajeva.

3. Hercegovina je mnogo manja od Bosne

mostar-stari-most

Mostar foto: Figurniy.com/Figurniy Y Serge

Ova priča dolazi u dva poglavlja. Hercegovina je manja. Najjužnija od dva regiona, čini samo 20 posto kopna – ali je dom Mostaru, gradu čiji kultni most – Stari Most – je postao jedan od simbola rata u Bosni (izgrađen od strane Otomanskog carstva u 16. stoljeću, stajao je 427 godina, dok nije uništen 9. novembra 1993. godine. Obnovljen je tek nešto oko deset godina kasnije a otvoren je 23. jula 2004. godine). Bosna, u međuvremenu, čini 80 posto zemlje i dom je Sarajevu.

4. Ima i svoj izlaz na more

Istočnom obalom Jadranskog mora upravljaju Italija – Slovenija – Hrvatska – Crna Gora – Albanija – Grčka, zar ne? Pa da, prilično. Ali ne sasvim. Pogledajte kartu malo bolje i primijetit ćete da i Bosna dijeli dionice na toj obali. Tu je – svih 12 milja toga – i prekida trajanje Hrvatske na jugoistoku, oko 40 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Ovaj mali jaz u kontinuitetu je hir politike i geografije – ali je dovoljno za Bosnu da ima svoj grad za odmor. To bi bio Neum, prilično tipična balkanska enklava naranči i finih plaža.

Pogledajte i ovo:  Noćas pomjerite kazaljke za jedan sat, nažalost unaprijed!

5. To je dom velikih evropskih rijeka

Rijeka koja pravi delikatan luk u Mostaru ispod Starog Mosta je rijeka Neretva. To je jedan od glavnih plovnih puteva na Balkanu, i još mnogo toga – 129 od njenih 143 milje – je u Bosni i Hercegovini (posljednjih 14 milja su u Hrvatskoj). Uvijanjem pravi put dole kroz Dinarske Alpe i dovoljno je snažna da podrži četiri hidro-elektrane.

To uključuje i Jablaničku u Konjicu, koja je nastala 1953. godine, ali ne bez kontroverze – posljedice su da je Jablaničko jezero progutalo dijelove plodnog poljoprivrednog zemljišta. Možete se i igrati na rijeci. Neretva Rafting, također zasnovan u Konjicu, vodi goste kroz Neretvine žustre struje, vrtloge i brzake.

6. Sarajevo je moderno

Sarajevo je teško oštećeno u ratu – potrebno je samo pogledati zloglasne slike Parlamentarne skupštine BiH, uvijene plamenom iz maja 1992. godine. Ali kapital je uskrsnuo nakon tih sumornih dana prije 25 godina – i prihvatio 21. stoljeće. Avaz Twist Tower je takav slučaj. Arhitektonska genijalnost ovog 577ft (176m) visokog nebodera vidi se u tome da se okreće oko sebe kako ide uvis prema gore. Izgrađen između 2006. i 2008. godine na Marijinom Dvoru, centralnom dijelu grada, raste kao plavi amblem novog Sarajeva, te je uzvišen zbog svog dizajna.

7. Ali ono također pamti i svoje bitke

ratni-tunel-bosna

Sarajevski ratni tunel, foto: D Guest Smith / Alamy stock photo/D Guest Smith / Alamy stock photo

Uz sve ovo, bosanski glavni grad je bio i poprište jedne od najgorih priča evropske historije. 1425 dana opsade Sarajeva (od 5. aprila 1992. godine do 29. februara 1996.) je najduža opsada jednog grada u modernoj vojnoj historiji – duža čak i od zloglasne njemačke opsada Lenjingrada (St. Petersburga) u Drugom svjetskom ratu (od 9. septembra 1941. do 27. januara 1944.) Ovo vrijeme od skoro pola decenije je obilježeno u muzeju Sarajevski ratni tunel – muzej koji čuva neke od podzemnih prolaza do zračne luke kroz koji su hrana i zalihe krišom stizali do gladnih stanovnika. Samo 25 od 800 metara su dostupni, ali i to je dovoljno da steknete uvid.

Pogledajte i ovo:  Tableta koja poništava proces starenja u prodaji za tri godine?

8. Možete piti bosanski vino

bosna-Trebinje

Trebinje, foto: Maxim Malevich – Fotolia/Malevich

Ipak najveći dio vinogradarskih proizvoda u zemlji dolazi iz Hercegovine. Ljubitelji vina trebalo bi posebno da odu u živopisni južni grad Trebinje, koje je okruženo vinogradima i nezavisnim vinarijama. Podrumi Vukoje 1982 je jedno od takvih – otvoreno za ture i degustacije.

9. I dalje do BiH ide blago indirektan put

Ne možete trenutno letjeti direktno iz Velike Britanije za Bosnu i Hercegovinu. Ali zemlja je još uvijek u dometu za duži vikend. Potrebno je samo promijeniti avione. Opcije uključuju Austrija Airlines (preko Beča), Croatia Airlines (preko Zagreba) i Lufthansu (preko Minhena). Svaki od njih leti za Sarajevo.

10. Nekoliko turoperatora će Vam rado pomoći

Ako želite da vidite Bosnu i Hercegovinu u detalje, ne postoji manjak tura da to postignete. Zemlja je sve popularnije odredište za one koji žele da se upute dalje od očiglednih tura a da ne napuštaju Evropu. Regent Holidays agencija nudi “Najbolje od Bosne i Hercegovine” – odiseju od osam dana koja uključuje pomalo i Sarajevo i Mostar.

”Exodus” ima posebnu tutu “Biciklizam u Bosni i Crnoj Gori”, grupa izleta koji traju po devet dana okretanja pedala južno od Mostara prema Crnoj Gori. ”Explore” organizira 12-dnevnu turu “Putovanje kroz Balkan” koja vodi kroz Sarajevo, Mostar i Trebinje, te u posjetu Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Lijepo kad nas stranci vide i u pozitivnom svjetlu, zar ne?

autor: The Telegraph

Pišite za nas

Postanite autor! Pišite o onome što volite i znate i objavite na našem blogu. Za detaljnija uputstva klknite ispod.