Najveći zdravstveni rizici upotrebe tehnologije

  • Tehnologija je očito tu da ostane i ne možemo se boriti protiv nje. Pretjerana upotreba dovodi do mnogih zdravstvenih rizika koje možemo barem umanjiti. Moramo naprosto da upotrebu tehnologije prilagodimo sebi i svome zdravlju.

Čemu sve štete mobiteli?

Svi već znamo da su mobiteli doveli do otuđenja i asocijalnosti ljudi u stvarnosti. A da li je neko gledao one smiješno-opasne video klipove u kojima ljudi gotovo ginu zato što koriste mobitele u najnemogućijim momenatima: žena čita poruke i ušeta u fontanu, mladići padaju u šahtove ili se zapucaju u bandere, ljudi se sudaraju na trotoarima i, još opasnije, na cesti jer ili koriste telefon ili ga pokušavaju dohvatiti. Sve zbog nekakvih prijatelja s mreže s kojima i ne žele da se nađu u stvarnosti.

I mada i zakon pokušava da spriječi upotrebu mobitela barem tokom vožnje, američki Centar za kontrolu bolesti je prošle godine objavio podatak da svaki dan najmanje 8 ljudi bude ubijeno a 1.161 ranjeno u USA u sudarima prouzrokovanim upotrebom mobitela!

Mobitel je postao dio nas

Moramo priznati svi: s mobitelom spavamo, dišemo, živimo! Stalno je uz nas, više nego naši partneri ili djeca. Mobitel nam govori kad da ustanemo, koliko je sati, kakvo je vrijeme, put kojim vozimo, koliko smo pojeli, šetali, kada da nešto uradimo…

Postali smo ovisni o njemu i internetu pa, kada se dočepamo kauča, s mobitela prelazimo na kompjutere. Mlađima je televizija davno prevaziđena, skidaju filmove torentima sa interneta, gledaju sve serije na laptopu, nose svoje uređaje čak i u WC. Ono što su bile jutarnje novine za nas starije, sada su tableti, iPadi ili mobiteli za ove malo mlađe.

I ne bi bilo nikakve muke da sve to nije pogubno za naše zdravlje. Napredak tehnike zadnje dvije decenije je srazmjerno proporcionalan sa opadanjem zdravlja ljudi!

Neprestalno sjedenje je pogubno! Stradaju kosti, mišići, srce, nabacujemo kilograme koji se nikada ne bi tako lijepili da se barem sat dnevno krećemo! Loše spavamo a stradaju nam i oči od zračenja i buljenja u ekrane, iako oni postaju sve bolji. A puno naučnih studija koje ne plaćaju proizvođači ovakve tehnike tvrde i da mobiteli mogu prouzrokovati tumore mozga.

Šta sve strada zbog upotrebe kompjutera

Znamo da današnja omladina ”razvija” ručne prste silnim tipkanjem poruka, ali je i upotreba komjutera dovela do mnogih problema:

1. Problemi sa vidom

Naše oči trebaju naše treptaje jer se oko tako ”podmazuje”. A kada gledamo ekran, mi trepćemo u prosjeku puno manje pa oči postaju iziritirane, suhe, naprežu nam se očne jabučice i pojavljuje zamagljenost, crvenilo, loš vid, dupli vid i slično. Danas ljekari imaju i naziv za tu bolest očiju: sindrom kompjuterskog vida! A ona uključuje i teške glavolje koje obično idu uz ovakav vid.

Jedino možemo pomoći sebi i olakšati da vid zaštitimo jer je nemoguće očekivati od svih nas da ćemo prestati koristiti tehnologiju barem uveče: treba smanjiti svjetlost na ekranu, povećati font slova koje koristimo jer se oči manje naprežu i udaljiti se dovoljno od ekrana da spasimo svoj vid.

2. Poremećaj spavanja

Naše tijelo ima svoj prirodan ritam i signale koje šalje mozgu i nama kada smo pospani. Ali neprestalna svjetlost sa ekrana, naročito plava svjetlost, sada je sve poremetila. Talasne dužine plave svetlosti mogu pomoći ljudima u toku dana jer nam povećavaju pažnju, raspoloženje i brzinu reakcija. Međutim, nakon zalaska sunca, kada se tijelo ekološki aktivira prema snu, interakcija sa plavim svjetlom ima negativan učinak.

Istraživači sa Harvard Medical School su otkrili da plava svjetlost znatno potiskuje našu vlastitu tjelesnu proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže da se izazove san. Također je duplo veći rizik da će ona poremetiti naš cirkadijalni ritam nego sama izloženost zelenom svjetlu. Pošto plavo svjetlo emitiraju i mnogi drugi energetski izvori, ne samo naš kompjuter već i LED i kompaktne fluorescentne žarulje, naše tijelo je stalno izloženo njemu.

Ljekari kažu da izbjegavamo TV i kompjutere nekoliko sati prije sna, što je također teško izvodljivo. Treba smanjiti svjetlost ekrana i po mogućnosti koristiti novije uređaje koji koče tehnologiju plave svjetlosti. A ako je moguće, staviti uređaj obavezno na takozvani noćni režim koji već imaju noviji mobiteli i tableti. I nipošto ne držati TV u spavaćoj sobi!

3. Loše držanje tijela

Pogledajte sebe kada čitate neku vijest ili nešto za kompjuterom: leđa su vam povijena, vrat također, kičma vam se iskrivljuje sve više i više i držanje kompletnog tijela se mijenja. Stalno smo nagnuti, vrat se potpuno iskrivi, kičma dobije oblik kakav joj priroda nikada ne bi podarila. Ramena se također povijaju naprijed i više to nije samo puki estetski nedostatak već prava pravcata opasnost: bolni problemi sa kičmom i vratom.

Ljekari preporučuju da se svakih 45 minuta napravi pauza, protegnemo se i odradimo neke lagane fizičke vježbice. Ali ruku na srce, ko to odradi ikada? Bilo bi bolje da nam savjetuju da vodimo računa kako sjedimo za kompjuterom jer je držač kičme i vrata sada najprodavaniji proizvod na ebayu.

4. ”Mišji” lakat

Teniski lakat je svima poznat, ali je danas lateralni epikondilitis tj mišji lakat postao veoma uobičajen problem. Reketi su zamijenjeni mišem za računalom i, ako ponavljate stalno isto kretanje rukom savijenog lakta, (okrećući kompjuterski miš okolo), dolazi do upale i degeneracije tetiva lakta. Ponavljajući stres na podlaktici zbog dugotrajnog korištenja računara napreže vezivno tkivo koje stabilizira lakat.

U početku se samo osjeća tup bol u podlaktici ili oštar bol u laktu, posebno kada se koristi računar ili čak ako otvarate vrata držeći šteku ili slične jednostavne stvari. A ako se nastavi s time, bol postaje trajno oštećenje.

Obavezno prilagodite držanje ruku kada koristite računalo: lakat mora biti u položaju ugla od 90 stepeni. Za početne bolove koriste se terapije hladno-toplo i masaža, a i odlično prodavane kompresije za lakat.

Očito je da je tehnologija tu da ostane i napravi nas sve više ovisnima. Ne možemo joj izbjeći jer to i ne želimo. Naprosto je moramo prilagoditi sebi i svom netehološkom ljudskom zdravlju.

izvor: Sixty+me

Vaš komentar