• Nije to samo „pobuna tinejdžera”: skeniranje dokazuje da su mozgovi tinejdžera delikventata drugačiji od onih kod djece normalnog ponašanja!

Veliki broj ljudi se susreo sa tinejdžerima čije je ponašanje bilo uznemiravajuće, a ponekad i kriminalno. Susretali smo ih i kad smo bili djeca, ali u mnogo manje izraženom kriminalnom ponašanju, jer je nekada u sve bio uključen i „faktor straha” čak i kod takvih tinejdžera: kazne roditelja su bile oštre, a da ne pominjemo i da je policija imala na raspolaganju sva sredstva da ih spriječi.

Pred kraj prošle godine se desio i onaj užasan slučaj maloljetničkog maltretiranja koje je završilo samoubistvom jednog dječaka, a prije par dana smo čitali i o novim slučajevima u Sarajevu. Prije nekoliko dana osnovana je i Fondacija “Mahir i Aleksa” koja ima za cilj spriječiti nasilje nad maloljetnicima, ponukana slučajevima dječaka koji su prolazili torture. Fondacija izražava zabrinutost za život i zdravlje još jedne žrtve vršnjačkog nasilja u našoj zemlji, ali nisu samo dječaci ti koji su na meti tinejdžera – delikvenata.

Djeca u adolescentnom periodu se uglavnom ugledaju na svoje vršnjake, među kojima su glavni oni koji pružaju najveću pobunu društvu prihvatljivom ponašanju, a takvi su uglavnom tinejdžeri koje moderan svijet naziva „tinejdžerima sa problemom ponašanja”. Pod njihov uticaj potpadaju često i djeca koja bi inače bila sasvim normalnog ponašanja, bez imalo nasilja ili bijesa prema okolini. Zbog svog uzrasta su se rijetko susretali s većim kaznama, a o tome da su psihijatrijski slučajevi, nije bilo niti riječi!

Pa ako i sami imate takvog u kući ili Vam se dijete druži s takvim tinejdžerom ili ga jedan takav maltretira, nije na odmet znati i ono šta je moderna nauka sada otkrila o takvoj deci!

University of Cambridge je upravo završio obimnu studiju o tinejdžerima koji su imali i imaju probleme s ponašanjem. Takav poremećaj karakteriziraju agresivnost, nasilje, laganje, krađa i korištenje oružja, nasilnost prema vršnjacima i ostalima i dosta simptoma koji su lako uočljivi a za koje su svi do sada govorili da su samo dokaz „bunta mladih adolescenata”. Stručnjaci međutim kažu da su skenovi mozga dokazali da je to pravi psihijatrijski poremećaj koji treba liječiti, a ne samo nekakav tinejdžerski bunt.

nauka-pokazala-da-tinejdzeri-delikventi-imaju psihicki-poremecaj2

foto: Getty

Zaključci stručnjaka:

Pogledajte i ovo:  Kokosovo ulje: magija u našoj kuhinji

To nije samo tinejdžerski bunt: skeniranje je otkrilo da je mozak delinkvenata drugačiji od mozga njihovih vršnjaka dobrog ponašanja
• istraživači su skenirali mozgove ljudi sa i bez poremećaja ponašanja
• poremećaj ponašanja karakteriziraju problemi kao što su nasilje i krađa, upotreba oružja i sl.
• Pronašli su da mozgovi mladih ljudi s poremećajem imaju strukturalne razlike
• kažu da je to pravi psihijatrijski problem, a ne samo tinejdžerski bunt

Mozgovi tinejdžera delinkvenata su drugačiji od mozgova njihovih vršnjaka sa boljim ponašanjem

nauka-pokazala-da-tinejdzeri-delikventi-imaju psihicki-poremecaj

On nije „mladi buntovnik” već psihijatrijski slučaj

Istraživanje sugerira da je poremećaj ponašanja, problem prepoznat od strane psihijatara, više nego samo opis prirodnog tinejdžerskog nemira. Znanstvenici su poredili debljinu različitih regija mozga mladih ljudi, od kojih su neki bili s dijagnozom poremećaja ponašanja. Oni su pronašli dokaze o izmijenjenoj strukturi mozga koja je direktno povezana s karakterističnim trajnim problemima u ponašanju, uključujući agresivnost, nasilje, laganje, krađu i korištenja oružja.

Mozak tinejdžera delinkventa je različit od onih kod vršnjaka s boljim ponašanjem, prema istraživanju University of Cambridge. Konkretno dvije regije mozga koje nazivamo orbito-frontalni korteks (plava boja, slika ispod) i medijalno-temporalni korteks (crvena boja, slika ispod) su bile deblje kod mladih sa problematičnim ponašanjem – što sugerira da je njihov razvoj prekinut.

Dr. Graeme Fairchild, sa Sveučilišta u Southamptonu – Odsjek za psihologiju, je rekao:

„Razlike koje vidimo između zdravih tinejdžera i onih s oba oblika poremećaja ponašanja pokazuju da je najveći dio mozga uključen, ali posebno frontalni i temporalni dio mozga. To daje vrlo uvjerljive dokaze da je poremećaj ponašanja pravi psihijatrijski poremećaj, a ne, kako neki stručnjaci govore, samo pretjerani oblik tinejdžerske pobune. Sada je potrebno napraviti više istraživanja kako bi iskoristili ove rezultate i ovim mladim ljudim pomogli i klinički, ali i ispitati uzroke koji dovode do tog nenormalnog uzorka razvoja mozga, kao što je rana izloženost i ustanoviti kada dolazi do početka svega toga.”

Znanstvenici su koristili magnetsku rezonancu (MRI) skeniranja da vide da li su različiti dijelovi mozga bili slični ili različiti u pogledu debljine. Tinejdžeri koji su od djetinjstva imali normalno ponašanje su imali mozak sa pojedinim regijama koje su bile jako slične u usporedbi s onima njihovih vršnjaka.
Moždane regije adolescenata sa napadima poremećaja ponašanja, naprotiv, prikazuje manje sličnosti s onima kod normalne osobe. U oba slučaja, rezultati, prema njihovom mišljenju, odražavaju razvojni poremećaj mozga povezan s poremećajima ponašanja dijagnosticiranim u različitim fazama života.

nauka-pokazala-da-tinejdzeri-delikventi-imaju psihicki-poremecaj1

slika mozga: University of Cambridge

Istraživači su prvo proučavali 58 muških adolescenata i mladih odraslih osoba s poremećajem ponašanja i 25 tipičnih pojedinaca u dobi između 16 i 21 godine. Svoja otkrića su tada replicirali kod 37 osoba sa poremećajima ponašanja i 32 koje nisu imali to stanje, a za sve to su uzeli samo muškarce u dobi između 13 i 18 godina.

Pogledajte i ovo:  Marketinški mitovi o hrani kojima smo nasjeli

Dr Luca Passamonti, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Cambridge, je rekao:

„Postoje već dokazi o razlikama u mozgu osoba s ozbiljnim problemima u ponašanju, ali je to često veoma pojednostavljeno i usmjereno samo na područja kao što su amigdala, za koju znamo da je važna za emocionalno ponašanje. Ali, poremećaj ponašanja je zaista složen poremećaj, tako sa smo mogli očekivati da su promjene složenije i da će potencijalno uključiti i druga područja mozga.”

Koautor, profesor Ian Goodyer, također sa Sveučilišta Cambridge, dodao je:

„Sada kada imamo način za slikanje cijelog mozga i pružanje “karte” poremećaja ponašanja, možemo u budućnosti znati i predvidjeti da li su promjene koje smo promatrali u ovom istraživanju reverzibilne, ako se napravi rana intervencija ili psihološka terapija.”

Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Child Psychology and Psychiatry.

Zaključak: iako je većina ljudi znala da takvo ponašanje adolescenata ne može biti tek „normalna pobuna tinejdžera” i da obično rezultira samo daljom eskalacijom nasilja kod takvih osoba kako odrastaju, sve do sada se na neki način i toleriralo tinejdžerima da budu agresivniji od ostalih!

Sada, ako se zna da je to psihijatrijski poremećaj koji se mora liječiti, nadajmo se da će i zakon brzo ići u korak sa naukom i naći načina da takve adolescente liječi i odvoji od normalnih, jer je očito pokazano i da je liječenje (možda) moguće samo u ranoj fazi! Možda će tako ostala djeca normalnog ponašanja moći uživati u tom, inače lijepom periodu života, uživanje koji bi im u suprotnom takvi bolesnici uskratili! A da i ne pominjemo one koji su zbog takvih bolesnih vršnjaka oduzeli i vlastiti život!

Ako i inače odvajamo djecu koja su bolesna od one zdrave, trebalo bi naći način i da se ovi bolesni adolescenti odvoje od zdravih, kako se ova epidemija ne bi  još više proširila!

Pogledajte i ovo:  Treba li pričati o bolesti?

izvor:  Daily Mail

Pišite za nas

Postanite autor! Pišite o onome što volite i znate i objavite na našem blogu. Za detaljnija uputstva klknite ispod.