Najnovija naučna studija ukazuje da nikotin usporava starenje mozga jer smanjuje apetiti te značajno štiti od Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.

Kako nikotin može pomoći u sprečavanju gojaznosti i demencije?

  • Nikotin štiti mozak od starenja potiskujući želju za jelom
  • To omogućava ljudima da konzumiraju manje hrane i da ne dobivaju na težini
  • Mozak se smanjuje prirodno s godinama, ali gojaznost čini to smanjivanje puno bržim
  • Stručnjaci kažu da pušenje ipak treba izbjegavati jer rezultira mnogim zdravstvenim problemima

Pušenje je broj jedan uzročnik smrti širom svijeta – povezano sa raznim vrstama raka, bolestima srca i respiratornim problemima. Nikome na svijetu više ne treba objašnjavati koliko je štetno i pogubno, najprije za zdravlje, a onda i za novčanik i socijalni život pušača. Toliko mnogo je plaćenih i neplaćenih kampanja bilo protiv pušenja da više niko ni ne zna koliko ima podataka o štetnosti nikotina.

nikotin-smanjuje-apetit-i-usporava-starenje-mozga2Ali je nedavna naučna studija otkrila da jedan ključni sastojak nikotina može igrati veoma značajnu ulogu u pomaganju da se spriječi gojaznost.
Nikotin, široko zastupljen u duhanu i e-cigaretama, takođe može zaštititi i od Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, tvrde ovi naučnici.

Ispitivanje je obavljeno na Univerzitetu Texas A & M pod vođstvom dr Ursule Winzer-Serhan i sve što su pronašli je objavljeno u „Open Access Journal of Toxicology”.

Nejasno je kako se došlo na ideju ovakve studije u vrijeme kada je nikotin odbačen kao veoma opasan. Naučnici su vršili istraživanja preko tri grupe životinja. Podjela je izvršena na osnovu količine lijeka i njegove koncentracije koji su stavljali ovim grupama u vodu za piće.

Prva grupa je imala male količine, druga veće i treća najveće. U prve dvije grupe koje su primile nikotin sa niskim i srednjim dozama nije se pokazala nikakva razina lijeka u krvi. Oni također nisu imali nikakvih promjena u unosu hrane, tjelesne težine ili broju receptora u mozgu.
Ali za razliku od njih, grupa koja je primala najveću koncentraciju je jela puno manje, dobila manje tjelesne težine i imala više receptora u mozgu.

Pogledajte i ovo:  Breussova metoda za liječenje raka i čišćenje organizma

Istraživači su naglasili da čak i pri visokim dozama lijek nije imao nikakvih neželjenih efekata u ponašanju, poput povećanja anksioznosti i slično.

Smatra se da ovaj lijek sa nikotinom – kada se uzima samostalno – štiti mozak od starenja tako što suzbija želju da se puno jede. To omogućava ljudima da konzumiraju manje hrane te ne dobivaju puno na težini – i tako sprečava mozak da se smanjuje brzo kao kod gojaznih ljudi. Međutim, stručnjaci kažu da pušenje ipak treba izbjegavati jer to rezultira ogromnim nizom zdravstvenih problema koji nadmašuju njegove koristi.
Vodeći istraživač dr Ursula Winzer-Serhan sa Texas A & M Univerziteta je izjavila:

„Želim da bude vrlo jasno da mi ne ohrabrujemo ljude da puše. Čak iako tog nije bilo tj nije se pokazalo u našim preliminarnim rezultatima, pušenja donosi toliko zdravstvenih problema da bilo kakvu moguću korist od nikotina ono negativno više nego poništava.”

Međutim, pušenje je samo jedan od mogućih načina primjene lijeka, a naš rad pokazuje da nikotin ne treba otpisati u potpunosti.
„Iako su rezultati intrigantni, trebalo bi nam velikih kliničkih studija prije nego što nekome ukažemo da promijeni svoje ponašanje u odnosu na nikotin.
„Na kraju krajeva, nismo dokazali ni da je ovaj lijek koji stvara ovisnost siguran za ljude – a on to nije sasvim sigurno u djetinjstvu ili adolescenciji – niti da koristi lijeka nadmašuju potencijalne rizike.”

nikotin-smanjuje-apetit-i-usporava-starenje-mozga1

Nikotin „smanjuje apetit i usporava starenje mozga”, tvrde naučnici, foto: Getty images

Dr Winzer-Serhan je dodala: „Neki ljudi kažu da nikotin smanjuje anksioznost, što je i razlog zašto ljudi puše, ali drugi kažu da povećava anksioznost. Posljednja stvar koju bi neko želeo za lijek koji se daje hroničnim bolesnicima je da izazove negativne promjene u ponašanju.”

Pogledajte i ovo:  Bolesti koje se često pogrešno dijagnosticiraju

Sljedeći korak je da se testiraju potencijalni anti-aging efekti nikotina pomoću grupa starijih životinja.
Iako prvi rezultati ukazuju da nikotin može zadržati starije osobe od debljanja, tek treba da se utvrdi da li to znači i manje degeneracije mozga, jer je još uvijek nejasno da li se efekti nikotina odnose samo na njegovu sposobnost da suzbije apetit ili tu možda ima i više drugih mehanizama na djelu.

Gojaznost čini da mozak brže stari
  • mozak gojaznih ljudi ostari brže od mozga tanjih ljudi, pokazalo je istraživanje na University of Cambridge.
  • mozak pretilnih ljudi srednje dobi pokazuju razlike u bijeloj masi-tvari slične onima koje nalazimo kod vitkijih pojedinaca koji su i 10 godina stariji.
  • bijela masa ili tvar je tkivo koje povezuje područja mozga i omogućava informacijama da komuniciraju između regiona mozga.
  • ljudski mozak se prirodno smanjuje s godinama, ali naučnici sve više prepoznaju i shvataju da pretilost može znatno utjecati na nastanak i progresiju starenja mozga.

Iz cijele studije jedino sa sigurnošću možemo zaključiti samo ono što svaki pušač odavno i sam zna: apetit je manji što više pušiš, ponašanje nam je isto a zdravlje sve gore i gore…  A ako nam se mozak ne smanjuje, zašto onda i dalje radimo istu glupost, pušimo do besvijesti i ubijamo sebe brže od predviđenog?

izvor: Daily Mail

Pišite za nas

Postanite autor! Pišite o onome što volite i znate i objavite na našem blogu. Za detaljnija uputstva klknite ispod.